Dvorac Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn u značenju
"lijepi izvor") u Beču je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u
Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču.
Palača i vrtovi odražavaju ukus, zanimanje i težnje habsburških vladara kojima
je Schönbrunn bio rezidencijom od 18. stoljeća do 1918. godine.
Ovo lovno područje osobito je obožavala druga žena
Ferdinanda II., Eleonora Gonzaga koja je mnogo vremena provodila loveći tu. Ona
je lovačkom ljetnikovcu dodala oranžerijui palaču koja se gradila od 1638. do
1643. godine.
Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, je koncem 17. stoljeća
odlučio obnoviti dvorac i načiniti ga rezidencijom austrijskih careva.
Arhitekti Johann Bernhard Fischer von Erlach i Nicolaus Pacassi zaslužni su za
njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog baroka. Francuski vrtni arhitekt
Jean Trehet je 1695. godine oko palače zasadio francuski park s labirintom.
Zajedno sa svojim vrtovima i prvim zoo vrtom na svijetu iz 1752., palača je
savršen primjer Gesamtkunstwerka (sjedinjenja svih umjetnosti).
God. 1775., za vrijeme carice Marije Terezije, Schönbrunn je
na 60 metara visokom brdu okrunjen glorijetom, izgrađenom od kamena sa srušenog
dvorca Neugebäude. Carica je posvetila ovaj glorijet habsburškoj moći i
"Pravednom ratu" (katolička doktrina o ratu za pravdu ili istinu). Za
caricu Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je izgradio seriju slikovitih
ruina nazvanih "Rimske ruševine" ili "Ruševine Kartage"
1778. godine, ali i fontanu s obeliskom kao simbolom stabilnosti i opstojanja.
Nakon propasti Austro-Ugarskog carstva 1918. godine,
novoosnovana austrijska vlada je sačuvala Schönbrunn kao muzej. Nakon Drugog
svjetskog rata služio je kao sjedište Savezničke komisije za Austriju i
smještaj malog britanskog garnizona. Kasnije se koristila za susret
predsjednika SAD-a i SSSRa-a, Kennedyja i Hruščova 1961. godine.
Palača je, zajedno s vrtom oko nje, 1996. godine uvrštena na
UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. God. 2009. Schönbrunn je
posjetilo više od 2.467.000 posjetitelja, a zajedno sa zoološkim vrtom i
paviljonom palmi bilo ih je više od 5 mlijuna, što ga čini najvećom austrijskom
atrakcijom.
Tekst je prenesen sa wikipedie
Nema komentara:
Objavi komentar